VINA DALMACIJE - POVIJEST

Od prapovijesti, loza je uz maslinu i ribarstvo stanovništvu Dalmacije određivala sudbinu

Najnovija istraživanja pokazuju da su Iliri na ovim prostorima poznavali lozu već u brončano, odnosno željezno doba. Međutim pravi razvoj vinogradarstva u srednjoj Dalmaciji povezan je s osnivanjem prvih grčkih naseobina na otocima. Dolaskom Rimljana u ove krajeve vinogradarstvo i vinarstvo su znatno unaprijeđeni. Pretpostavlja se da je i car Dioklecijan ne samo uživao u vinu, već se bavio povrtlarstvom i uzgojem vinove loze. Nakon što su došli i naselili se u Dalmaciji, Hrvati su brzo prihvatili uzgoj vinove loze i dostigli svoje učitelje Rimljane. Na razvoj vinogradarstva srednje Dalmacije u kasnom srednjem vijeku imali su veliki utjecaj gradovi koji su bili organizirani kao samostalne državice (Split, Trogir, Hvar, Omiš i dr.). Slobodni gradovi regulirali su vinogradarstvo osnovnim pravnim normama, statutima, i time ga štitili. S pojavom filoksere (žiloždere), opasnog nametnika vinove loze u vinogradima europskih država, poraslo je zanimanje za dalmatinska vina i počinje veliki izvoz u Francusku i druge zemlje, omogućujući pravu materijalnu blagodat ovdašnjem stanovništvu. Međutim kada je ova bolest napala i lozu u srednjoj Dalmaciji, dolazi do masovnog uništenja vinograda, što je mnoge obitelji koje su živjele od prodaje vina dovelo do ruba opstojnosti. Najteže razdoblje u povijesti dalmatinskog vinogradarstva pogoršala je i tzv. vinska klauzula, odnosno povlašteni uvoz talijanskih vina. Ovo je tako pogodilo stanovnike srednje Dalmacije da su se, tražeći bolje životne uvjete, masovno iselili u prekomorske zemlje.Od 1990.-ih godina ostvaruju se novi temelji za daljnji razvoj vinogradarstva na novim osnovama, u prvom redu u obiteljskim podrumima koji s vinarijama postaju glavni pokretači razvoja.

Izvor: Turističa zajednica Županije splitsko-dalmatinske Read more 11.03. 2008.


NAJPOZNATIJA DALMATINSKA VINA

AUTOHTONE SORTE GROŽĐA USPJELE SU DO NAŠIH DANA ZADRŽATI GLAVNU ULOGU

Dalmatinska vina od sorti grožđa nastalih na ovom području visoko su cijenjena jos od drevnih vremena jer su zbog prilagođenosti tlu i klimatskim uvjetima autohtone sorte grožđa davale puno bolju kvalitetu vina od novopridošlih. U dalmatinskim vinima uživao je glasoviti istraživač Marko Polo, ugarski kralj Bela IV., hrvatski kraljevi Tomislav i Zvonimir, u Beču Franjo Josip I., a u novije vrijeme američki predsjednik Jimmy Carter, papa Ivan Pavao II. prilikom posjeta Hrvatskoj, Rainer II. - princ od Monaka, belgijski kralj kao i druge poznate okrunjene glave u mnogim zemljama svijeta gdje su se ona izvozila. Najpoznatije vino u Dalmaciji je autohtono vino Plavac Mali. Plavac Mali je rasprostranjen na najboljim pozicijama, i dobrim klimatskim uvjetima. Glavna karakteristika Plavca Malog je visoka količina alkohola i šećera i vrlo primjetna količina tanina. Najbolji vinogradi se nalaze na otoku Braču i Hvaru, te poluotoku Pelješcu na kojem se nalazi svjetski poznat Dingač. Bijela vina seuglavnom rade od grožđa koje je autohtono Dalmatinsko, te zbog posebnih klimatskih uvjeta imaju jako malu koncentraciju kiseline. Dalmatinska bijela vina imaju bogatu aromu i bouquet. Najpoznatija dalmatinska vina su Dingač i Postup s otoka Pelješca, Babić iz Primoštena, Plavac, Vugava i Plančić s otoka Hvara, zatim Pošip i Grk s otoka Korčule, Maraština s otoka Lastovo, Kujundžuša tipična vinska sorta i najpoznatije vino Imotske krajine, a tu je također i Prošek, izvanredno slatko desertno vino.

Read more 11.03. 2008.