VINSKE CESTE

Važna karika ruralnog turizma i jedan od važnijih poticaja za gospodarski razvitak malih vinara

Vinske ceste danas su razvijene u većini europskih, vinarskih zemalja. Njihova izgradnja u pravilu je bila potaknuta željom da se zaštiti dohodak i životni standard malih vinara. U malim mjestima naše rivijere do konoba i podruma treba doći, bilo vožnjom ili šetnjom, a na tim putima i oko njih su stabla smokava i maslina, te vinogradi, dakle iskonsko i folklorno raslinje jadranskog priobalja i otoka, posebno njihovih južnih dijelova i padina. Dakle, vinske ceste samo su po sebi dosta nesvakidašnji doživljaj nakon kojega je 'točka na i 'konoba ili podrum sa svojim sadržajima. Raznolikost prirodnih uvjeta omogućava uzgoj mnogobrojnih sorti, te dobivanja brojnih kvalitetnih i vrhunskih vina, što je moguće samo u rijetkim državama na tako malom prostoru kao što je Hrvatska. Vrlo je teško uključiti se i naći svoje mjesto na svjetskom tržištu vina, pa je prodaja vina preko vinske ceste dobra šansa za najveći broj manjih vinara u Hrvatskoj. Vinogorja Dalmacije očuvala su nasade izvornih sorata vinove loze, a s njima tradiciju i identitet vina. Područje se proteže se na dvije vinogradarske podregije - Dalmatinska zagora te srednja i južna Dalmacija - različite klime i sastava tla, što se prenosi na vinogradarstvo, a time i na značajke vina.

Izvor: Vinski puti Županije splitsko-dalmatinske Read more 11.03. 2008.


GASTRONOMSKA PONUDA

DALMATINSKA KUHINJA SLJUBLJENA UZ DALMATINSKA VINA DAJE SAVRŠEN SPOJ

Kuhinja Dalmacije i otoka slijedi trend modernih prehrambenih normi. Lagano kuhanje hrane (uglavnom u vodi ili na žaru) i mnogo ribe, maslinovog ulja, povrća i samoniklih trava koje se mogu naći uz obalu je razlog zbog čega se ova kuhinja smatra veoma zdravom. Dalmatinska kuhinja predstavlja zaseban svijet čije su značajke tek nedavno otkrivene, kao što je kuhinja otoka Hvara, Korčule, Brača ( vitalac, jelo spravljeno od janjećih iznutrica umotanih u crijevo te pečeno na gradelama), Vis (sardine na gradelama, kao u vrijeme starih Grka; pita sa sardinama s Komiže i Visa, jelo slično današnjoj modernoj pizzi). Svježa morska riba (zubatac, brancin, lovrata, kirnja, skuša, sardina) na roštilju, kuhana ili marinirana; zatim tu su mekušci (lignje, sipe, hobotnice), rakovi (škampe, jastozi) i školjke (dagnje, kamenice, mušule) kuhane u ribljoj juhi ili kao rižoto. Od jela od mesa, pršut je nedvojbeno bez rivala - svinjski but dimljen i sušen na buri (iz Drniša), serviran sa suhim, uglavnom kozjim sirom (poznati sirevi su oni s Paga i iz Dubrovnika) i slanim zelenim i crnim maslinama, kaparama i lučicama. Janjetinaje također veoma cijenjena, osobito kuhana ili pečena na otvorenoj vatri (Franjevačka begovica s Visovca, ili lopiz s otoka Iža); također, sušena ovčetina (kaštradina), rozbif,) Dalmatinski gulaš (pašticada) s njokima, koji poslužuju mnogi restorani. Kuhano povrće je također omiljeno jelo (blitva s krumpirima, umak od rajčica), često je mješavina uzgojenog i samoniklog povrća, začinjenog maslinovim uljem i vinskim octom ili serviranog s mesom (manestra - tjestenina s mljevenim mesom, arambašići - punjeni listovi loze). Tipični Dalmatinski deserti osvajaju srca svojom jednostavnošću. Najuobičajeniji sastojci uključuju mediteransko voće, suhe smokve, grožđice, bademe, med, jaja (rafioli, mandulat, smokvenjak, paprenjaci s otoka Hvar - rožata

Izvor: Hrvatska turistička zajednica Read more 11.03. 2008.